10 najčešćih pitanja za stomatologa – nedoumice i zanimljivosti

Briga o oralnom zdravlju trebala bi biti jednako važna kao i briga o zdravlju svih ostalih organa i organizma u cjelosti.

Redovne kontrole, na svakih 6 mjeseci ili češće po procjeni stomatologa, bi trebalo uvrstiti u rutinske preglede koje obavljate na godišnjem nivou. Posjeta stomatologu je takođe idealna prilika da otklonite sve nedoumice koje imate i saznate sve što vas interesuje.

Stomatolozi vole da ih pitate sve što vas zanima – bilo da se radi o samom tretmanu koji je u planu, ili vas zanimaju generalne informacije o zdravlju vaših usta i zuba, komunikacija može olakšati sam proces rada ali i otkloniti anksioznost i nelagodu, i tako izgraditi povjerenje između pacijenta i terapeuta.

Donosim vam odgovore na 10 najčešćih pitanja za stomatologe, a ukoliko imate joše neko interesantno čiji bi odgovor koristio svima, budite slobodni da pišete u komentare.

1. Da li je izbjeljivanje zuba štetno?

Ne, pod uslovom da se radi u kontrolisanim uslovima. Kada kažemo kontrolisanim, to može biti i kućno i ordinacijsko izbjeljivanje, ali sa adekvatnom dozom, količinom i koncentracijom propisanom od strane stomatologa.

Najčešći izbjeljivač koji se koristi u stomatologiji je na bazi karbamid-peroksida. On ulazi u mikro prostore gleđi, ugrađuje se u njih i na taj način zubi dobijaju svjetliju nijansu.

Što je veća koncentracija izbjeljivača – izbjeljivanje ima više efekta, ali takav tretman nije moguće raditi u kućnim uslovima, već samo ambulantnim, gdje će stomatolog iskontrolisati proceduru i adekvatno zaštititi desni.

2. Koja pasta je najbolja?

koja je najbolja pasta za zube

Kada pričamo o oralnoj higijeni, najbitnija je tehnika četkanja zuba i vrsta četkice koju odaberete. Svaka pasta je dobra – uglavnom su sve približno istog sastava, sa dovoljnom količinom fluorida, osim onih bez Natrij Lauril Sufata (SLS) i pojačanom koncetracijom fluorida, koje nemaju iritirajući efekat na sluznicu i djeluju vrlo blago.

Tako da, ukoliko imate osjetljivu sluznicu, ne odgovara vam ukus paste nakon pranja, kvari vam ukus hrane ili vam je prosto previše jak – uzmite onu bez SLS-a.

U svim ostalim slučajevima bilo koju pastu da izaberete vaše oralno zdravlje će biti dobro ako vodite računa o pravilnoj tehnici  pranja zuba i higijene interdentalnih prostora. Više o oralnoj higijeni na ovom linku, a interesantan tekst zašto da probate oprati zube bez paste, pročitajte ovde.

3. Da li treba da koristim električnu četkicu da bih unaprijedio svoju higijenu?

Vrlo popularno sredstvo za oralnu higijenu zadnjih godina je upravo električna četkica. Vremenom, tehnologija je napredovala i donijela nam razne vrste i modele ovih četkica, a sve o njihovim prednostima i manama pisala sam u ovom tekstu.

4. Koliko često treba uklanjati kamenac?

U zavisnosti šta procijeni vaš stomatolog, ali uobičajena praksa je 2 puta godišnje. Stomatolog će vam reći da li treba da dolazite češće – ako imate upalu desni ili pojačanu tendenciju za stvaranje kamenca, te kontrole i tretmani će svakako biti češći. 

Na redovnim intervencijama uklanjanja kamenca moguće je i da stomatolog uoči početne promjene i karijes, ali i da otkrije skriveni karijes koji se nalazi ispod kamenca. Takođe i upala desni može biti otkrivena, a kako znamo da je gingivitis izlječiv ako se otkrije u početnoj fazi, ova intervencija je od izrazite važnosti.

5. Jesu li bolje crne ili bijele plombe?

jesu li bolje crne ili bijele plombe

Zadnjih decenija su crne (amalgamske) plombe skoro u potpunosti izbačene iz upotrebe, upravo iz razloga jer se bijelim (kompozitnim) pronašlo mnogo više prednosti.

Bolja estetika, manja potreba za brušenjem veće količine zubne supstance, različiti oblici (tečni i čvrsti), veliki izbor boja, mogućnost konzumiranja hrane neposredno nakon intervencije i mnoge druge.

Dakle, amalgamske plombe nisu štetne ali su skoro pa potpuno izbačene iz upotrebe, a s obzirom na današnji napredak materijala i velike mogućnosti kao i izbora kompozita, karijesom razoren zub se može vrlo adekvatno nadoknaditi i bijelom plombom.

Takođe, ispod crne plombe se u 90 % slučajeva otkrije karijes, pa se svakako preporučuje njihovo mijenjanje dok još karijes nije toliko napredovao da se zub mora liječiti. 

6. Stalno osjećam zadah, a perem zube i do 3 puta dnevno! Šta može biti u pitanju?

Postoje tri mogućnosti – ne perete zube pravilno, imate karijes ili imate neko oboljenje digestivnog trakta.

Ukoliko ne otklonite biofilm na pravilan način, sa svih površina zuba, a to uključuje i prostora između zuba koji treba da se čiste interdentalnom četkicom, zadah će se osjetiti.

Takođe, ako imate karijes, a znamo da ga uzrokuju bakterije, zadah će takođe biti prisutan.

Sa druge strane, ako vam je zdravlje zuba odlično i dobro sprovodite oralnu higijenu, uzrok se može kriti u oboljenju digestivnog trakta, želuca ili crijeva, zbog čega je najbolje da što prije posjetite doktora i otkrijete o čemu se radi.

7. Desni mi krvare, ali me ništa ne boli. Šta je u pitanju?

Gingivitis, ili upala desni, početni je oblik parodontopatije.

Upala desni ne boli – samo krvari, najčešće na provokaciju, odnosno četkanje ili dok jedete tvrdu hranu, a ako je u uznapredovalom obliku, moguće je i da desni spontano krvare.

Važno je da posjetite stomatologa – gingivitis se može zaustaviti i ne mora preći u parodontopatiju, ali obrnuta situacija nije moguća. Zato, ovdje vrijeme kad ćete se javiti na pregled i početi terapiju gingivitisa igra veliku ulogu.

8. Zubi me bole na hladno i toplo, zašto se to dešava?

Razlog za osjetljive desni može biti više stvari:

  • ogoljeni vratovi zuba
  • džepovi
  • bruksizam (škripanje zubima noću ili u toku dana)
  • korištenje preagresivne tehnike pranja zuba ili pretvrde četkice koje povređuju desni i dovode do ogoljavanja vratova zuba
  • prečesto konzumiranje citrusa
  • oboljenja pulpe zuba
  • mikropukotine na plombama
  • ……

Zubi su živi i na svaki nadražaj koji im ne odgovara, oni reaguju bolom, odnosno osjetljivošću.

Najbolje je da posjetite svog stomatologa koji će znati uzrok odsjetljivosti i na osnovu prave dijagnoze i propisati terapiju.

9. Nemam svoje zube i nosim totalne proteze. Da li treba da idem na redovne kontrole?

Naravno. Iako nemate svoje zube, ili neke od zuba pa nosite parcijalne ili totalne proteze, još uvijek imate svoje desni, obraze, jezik….

Posjeta stomatologu se ne svodi samo na pregled zuba – u pregled se uključuju i sve ostale strukture usne duplje, a važne su jer se na redovnim pregledima mogu otkriti i neka sistemska oboljenja, pored oboljenja desni, jezika i ostalih mekih struktura.

10. Kada da dovedem dijete na prvi pregled?

Prvi pregled djetetu treba da bude prijatno iskustvo, gdje će se upoznati sa doktorom, ambulantom i opremom. Bude li mu prvo iskustvo traumatično, stvoriće averziju prema stomatološkim intervencijama još od ranog djetinjstva, što će se vrlo teško otkloniti.

Dijete je najbolje voditi sa sobom na intervencije i preglede dok je još vrlo malo – tada je vrlo teško raditi bilo kakve zahvate, ali vi kao roditelj dobrom higijenom možete održati dobro zdravlje zuba i navići ga na svoje redovne kontrole dok god dijete ne bude bilo spremno na prvi pregled, gdje će ga stomatolog pohvaliti zbog zdravih zubića i stvoriti sa njim prijateljski odnos.

Ne dozvolite da prvi put dođete stomatologu kada dijete ima upalu ili je otečeno – tada je teže raditi, stvoriti povjerenje a sama procedura je bolna i neugodna za dijete, koje će ovo doživjeti kao veliki stres.

Zato, sa higijenom treba početi odmah po nicanju zuba – neka se dijete navikava na redovnu higijenu i neka gleda vas kako perete zube – vama najviše vjeruje i na taj način će se od malih nogu učiti da redovno vodi računa o svojim zubićima.

U ovom tekstu sam detaljno pisala o djeci i posjeti stomatologu.

 

dr stom. Ena Filipović

2 thoughts on “10 najčešćih pitanja za stomatologa – nedoumice i zanimljivosti”

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *