Zubobolja – 10 najčešćih razloga zašto se javlja

Znate li nekog koga u životu nikada nije bolio zub? Da, i to je moguće, i iako je nama to nešto nepojmljivo, s obzirom da je prosvijećenost našeg stanovništva o oralnoj higijeni i zdravlju veoma zabrinjavajuća i iako stanovništvo našeg podneblja misli da je normalno da se zubi kvare i da su predodređeni za to, u nekim razvijenim zemljama, to je itekako drugačije, pa oni bolne i kvarne zube smatraju za sopstveni neuspijeh kad je briga o zdravlju u pitanju.

No dobro, to nije tema ovog teksta.

Šta je zubobolja i zašto zub tako jako boli?

Jedan veoma neugodan osjećaj, koji se obično javlja iznenada, i dolazi u najgorem mogućem trenutku. Kada trebate na put, na poslu, na važnom sastanku, i obično vas navede da se pokajete zašto niste otišli na kontrolu koju stalno odlažete. Zubobolja važi za jednu od najjačih boli, i opisana je kao nepodnošljiva, veoma jaka i oštra.

Jeste li se ikada zapitali zašto je ova bol jedna od najgorih, od koje ne možete normalno funkcionisati, spavati i raditi? Kako to da posjekotina boli manje od zuba?

Razlog za to je što je pulpna komora (mjesto unutar zuba gdje se nalazi živac i krvni sudovi) čvrsta, zatvorena sredina, bol nema gdje da se širi, i sav bolni impuls se prenosi na zidove pulpe.

Zubobolja ne kreće odjednom – potreban je proces da se infekcija proširi do pulpe, odnosno do živca, i zato ovdje ključnu ulogu igraju redovne kontrole – stomatolog može otkriti karijes u početnom stadijumu, sanirati ga pa karijes neće sahvatiti živac.

Razlog za zubobolju ne mora biti samo karijes. U nastavku pročitajte kojih je to 10 razloga zašto zub može da boli.

1. Nepravilan raspored zuba

Zubi su predodređeni da zajednički ponesu sve sile žvakanja i zagriza. Svaki zub ima svoju maksimalnu silu kojom se može opteretiti, i svi funkcionišu kao jedno.

Ukoliko jedan zub nedostaje, ili nije u kontaktu, ostali zubi preuzimaju na sebe njegov teret, što vrlo nepovoljno utiče na njih. Ovdje dolazi do bola u zubima zbog prevelikog opterećenja, gingivalna i periodontalna tkivna vlakna pucaju i dovode do povlačenja desni i ogoljavanja korjena, što stvara jednu kompletno nepovoljnu situaciju u usnoj duplji.

Zato je vrlo važno da kontakt među zubima, ali i njihov međusobni odnos i raspored bude harmoničan. Na ortodontskom pregledu ćete najbolje znati da li su vaši zubi u pravilnom odnosu i da li ih treba korigovati.

2. Bruksizam

Veoma česta loša navika je bruksizam, ili škripanje zubima.

Nepovoljna stvar je što je ovo najčešće nesvjesna navika – obično se dešava noću kad je pacijent spava i ne može se kontrolisati.

Škripanje zubima dovodi do trošenja zubne supstance – ovim se ogoljavaju nervni nastavci dentina, i oni postaju izloženi spoljašnjoj sredini i počinju da bole. Bol se može javiti u svim oblicima, pa tako može biti spontana, provocirajuća ili noćna, prilikom škripanja.

Rješenje za ovaj problem je višestruko.

Zaštitan udlaga za zube je sjajno rješenje da prekrijete grizne površine zuba i na taj način spriječite njihovo trošenje. Primjena i umirujućih medikamenata se pokazala isto jako efikasnom, pa u konsultaciji i sa preporukom nadležnog ljekara, u ekstremnim slučajevima kada ni udlaga ne pomaže, može se pokušati i sa ovim.

3. Ogoljeni korjenovi zuba

Zubi su jednim svojim dijelom, i to manjim, preciznije jednom trećinom vidljivi u ustima, a preostale dvije trećine otpadaju na korjen, smješten u alveolarnoj kosti. Vidljivi dijelovi zuba se međusobno oslanjaju jedan na drugi, pa kada dođe do gubitka nekog od zuba iz bilo kojeg razloga, susjedni imaju tendenciju da se pomijeraju u prazan prostor.

To dovodi do ogoljevanja korjena i izloženosti onog dijela zuba koji nije predoređen da bude u usnoj šupljini. To prouzrokuje jake i oštre bolove, naročito na hladno, i obično je provocirano, dakle vrlo rijetko se javlja spontano. Osim ovoga, do ogoljenja korjenova može dovesti i nepravilna tehnika četkanja zuba, detaljnije opisana ispod.

Rješenje za ovaj problem je prvenstveno u nadoknadi izgubljenog zuba ali i preparaciji (popravci) dijela zuba koji je izložen.

4. Nepravilna tehnika četkanja

Kada koristite, kako mi to volimo reći, “ribajuću” tehniku pranja zuba, na taj način ne četkate zube dobro – plak se i dalje zadržava na zubima, a vlakna desni pucaju i dovode do njihovog povlačenja. Ovo povlačenje nije moguće vratiti u prvobitno stanje – ako pređete na pravilnu tehniku četkanja možete samo zaustaviti promjenu na onom nivou na kojem je u tom trenutku, pa stoga što prije korigujte svoju tehniku pranja zuba ako do sada niste. Sve o pravilnoj tehnici četkanja sam pisala u ovom postu. 

5. Karijes

Naravno, najčešći razlog a bol je upravo ovo – infektivno progresivno oboljenje, koje u krajnjem slučaju dovodi do gubitka zuba. Kada karijes u početnom stadijumu zahvati zub, on još uvijek ne boli. Zato su redovne kontrole bitne – stomatolog ga može uočiti dok je još u početnoj fazi, te ga sanirati bez da intervencija boli, a zub ćete spasiti samo sa malom plombom.

6. Oboljenje desni

Upala desni dovodi do osjetljivosti desni i njenog povlačenja. Ogoljeni korjenovi/vratovi zuba nisu predodređeni da budu otkriveni u usnoj šupljini, i zato ih svaka senzacija nadražuje. U ovom slučaju se bolovi najčešće javljaju na hladno, kao oštri i sijevajući, bilo da se radi o hladnim napicima i hrani ili hladnom vazduhu.

Treba naglasiti da gingivitis ne boli, ali posljedice koje daje dovodi do bolnih senzacija, što je loše jer pacijenta ne navodi da se javi na pregled. 

U ovoj objavi možete vidjeti kako izgledaju zdrave, a kako upaljene desni. 

7. Neadekvatni ispuni (plombe)

Plombe nisu vječne – treba ih mijenjati na svako nekoliko godina, po procjeni stomatologa. Ukoliko plomba dobro “ne zaptiva” uz rubove zuba, stvaraju se mikropukotine kroz koje karijes prolazi u dublje sturkture zuba, a to se ne vidi u ustima. Pregledom i snimkom zuba se može utvrditi da li plomba dobro stoji na zubu i da li ju je potrebno zamijeniti.

8. Frakture zuba

Pucanjem, odnosno frakturom zuba, dolazi do ogoljavanja nervnih završetaka u zubu i on počinje da boli. U zavisnosti od veličine frakture, bol može biti jača ili slabija, ali svakako ne treba da se zanemari. Bilo koja fraktura zuba je opasna – silama žvakanja dolazi do dodatnog pucanja zuba. Ukoliko je zub liječen, bola neće biti, što može zamaskirati stanje. Svaki frakturisan zub je podložan karijesu i infekcijama.

9. Impaktiran umnjak ili zaostao korjen

Samo onaj ko je osjetio kako boli impaktiran umnjak, zna kakav je to jak bol. Naročito ako je zub položen horizontalno, pa irutira susjedni zub ili naliježe na živac.

Impaktiran zub može napraviti mnogo štete – nicanjem on gura cijeli zubni niz, pa dolazi do pomijeranja svih zuba i pogrešnog rasporeda, što za cilj ima remećenje sila i harmonije zuba, a što u krajnjem slučaju dovodi do parodontalnih džepova i parodontopatije. U ovoj objavi pročitajte više o umnjaku – zubu mudrosti. 

Zaostao korijen takođe može dati bolne senzacije, a nekada može ostati neprimjećen godinama, dok se ne uradi snimak. Svakako ga je preporučljivo izvaditi, jer nema nikakvu funkciju, a mogući je izvor infekcije.

10. Apsces/gangrena zuba

Kada karijes napreduje do te mjere da je zahvatio cijelu pulpu i više nema gdje da se širi, infekcija prelazi u kost i razara je. Sve dok infekcija ne pređe preko kosti i ne dospije u sluzokožno tkivo, takav zub će da boli, jer infekcija vrši pritisak na kost.

Kada u jednom momentu infekcija u potpunosti razori kost, prenosi se u sluzokožu i tu otiče, ali s obzirom da sad ima prostora da se širi, ovo nije bolno stanje. Svakako treba napomenuti da je ovo izrazito hitno stanje, tako da, ako oteknete, obavezno trebate otići stomatologu kako bi se započela terapija. 

3 thoughts on “Zubobolja – 10 najčešćih razloga zašto se javlja”

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *